Ko je bio bio Sveti Andrej?
Sveti Andrej je bio prvi sledbenik i prvi Hristov apostol, koji je stradao na krstu zbog odanosti novozavetnoj veri.
Sveti Andrej je bio rodom iz Grada Vitsaide. Otac mu je bio Jevrejin Jone, a brat apostol Petar. Sveti Andrej Provozvani је bio učenik Svetog Jovana Preteče, ali onog trenutka kada je ugledao Isusa Hrista pošao je za Njim kao prvi apostol, pa je stoga i nazvan Prvozvani. On je zatim priveo i svog brata Simona (Petra) hrišćanskoj veri.
Po zanimanju je bio ribar, ali na poziv Isusa Hrista bacio je mreže i pošao za Njim, nakon čijeg vaskrsenja и vaznesenja je primio kao i ostali apostoli Duha Svetoga.
Jevanđelje je propovedao u Vizantiji i Trakiji, u dunavskim zemljama, a potom u Rusiji i oko Crnog mora, u Epiru, Grčkoj i Peloponezu, gde je i stradao.
Svojim čudesnim moćima iscelio je mnoge bolesne, među kojima i ženu carskog namesnika u gradu Patri, koju je podigao iz postelje, te je ona prihvatila hrišćansku veru. Zbog toga se silno razgnevio namesnik Eteata i naredio da se Sveti Andrej razapne na krst i izbode kopljima, što je i učinjeno. Ali ni tada nije odustao Sveti Andrej, već je tako ranjen i izmučen i sa krsta delio narodu korisne pouke, propovedavši hrišćansku veru. Usrdno se moleći Bogu, svoju dušu mu je predao u 62. godini.
Njegove mošti prenete su u Carigrad, a potom, kako je zapisano, glava svetitelja je preneta u Rim, a jedna ruka u Moskvu.
Običaji za Svetog Andreja
Prema narodnim verovanjima, Sveti Andrej se smatra zaštitnikom velikih životinja. Sa njima razgovara, a one su mu pokorne.
Nekada su Romi mečkari slavili Andrijevdan, verujući da ovaj svetac kroti medvede kao pse, a da svetom putuje jašući na ovoj zveri.
Uoči Andrejevog dana, kuvao se kukuruz za medvede, ili poseban kolač - mečkina pobojnica, kojim se tobože zavezivala čeljust medvedu, da ne kolje stoku. U istočnoj Srbiji dan Svetog Andreje naziva se i Mečkin dan.
Po planinskim selima običaj je da mečkinu pobojnicu, deca rano odnesu na "mečkina mesta", da medvedi ne kolju stoku. Veruje se da na taj dan medvedi ne čine štetu i ne diraju ljude, i da zato tada ne valja ići u lov na njih.
Za ovaj dan su vezane i mnoge zabrane: u Šumadiji se ne štavi koža, niti se bilo šta sa njom radi, a u Homolju ne radi se ništa sa odećom - da je mečke ne bi pocepale. Vodeničari skupljaju priloge u brašnu, od koga prave "hleb za mečku", za koji tvrde da ostaje svež godinu dana.
Slava Karađorđevića
Porodica Karađorđević ovaj praznik obeležava od vremena Prvog srpskog ustanka, a uveo ga je vožd Karađorđe koji je do tada slavio svetog Klimenta.
Karađorđe se zavetovao svetom Andreju 1806. godine, posle oslobođenja Beograda od turske vlasti.
Petar II Karađorđević je tu tradiciju porodice nastavio kao kralj Srbije uz blagoslov mitropolita Mihajla.